DEVETI GROB

Autor:  Stefan Ahnhen

Prevoditelj: Edin Badić

Izdavač: Znanje

Ocjena: 4/5****

Deveti grob Stefana Ahnhema (Den nionde graven, 2016.) vraća nas u život inspektora Fabiana Riska, i to šest mjeseci prije događaja opisanih u romanu Žrtva bez lica. Misteriozni nestanak švedskog ministra obrane pokazat će se kao samo jedna karika u nizu serijskih ubojstava i sakaćenja koji naizgled nemaju nikakvu poveznicu. Inspektor Risk ubrzo će shvatiti da su motivi ovih okrutnosti puno dublji i mračniji od onog što se u prvi mah činilo. Zločin koji nadilazi kontinente, godine i kulture; policajci čiji osobni životi vise o niti, političke spletke i strast samo su neki od motiva koji će vas snažno uvući u ovaj napeti triler.

Stefan Ahnhem dosad je objavio četiri romana iz serije o policijskom inspektoru Fabianu Risku koji su mu donijeli brojne nagrade i odveli ga na sam vrh svjetskih uspješnica.

Kad sam krenula čitati "Deveti grob" nisam provjerila da li postoji prethodni nastavak tako da sam upala u tijek zbivanja kao grlom u jagode, kako bi kod nas rekli jer naravno da ima prvi nastavak "Žrtva bez lica" gdje upoznajemo inspektora Riska i događaje vezane uz njega koji će tek u drugom nastavku dobiti svoj rasplet.

Uplašila me knjiga od 540 stranica bojala sam se da ćuje  unedogled čitati jer kad ja uzmem bucku u ruke čitam je tjednima , iskreno ne znam zašto se mučim sa debljim knjigama, a opet me privlače jer znam da će tu biti pregršt događaja koji neće brzo dovesti do nekog dosadnjikavog kraja.

U svakom slučaju ovo je knjiga za prave ljubitelje skandinavskih trilera za koje rekla bih da se i ja mogu svrstati, ti autori znaju začiniti priču i poigrati se sa likovima grubo i  oštro bez milosti i baš zato ih volimo.

Posebno je bilo zanimljivo ,ali i zbunjujuće istraživati naizgled nepovezana serijska ubojstva, koja se događaju  u dvije države Švedskoj i Danskoj, pogotovo kad jedan od istražitelja zamalo postane žrtva ubojice, no  malome  iritiralo to skakanje sa jedne strane na drugu, no na kraju je sve imalo smisla.  

Također imali smo pogled na otete žrtve prije smrti, te kako oni razmišljaju u očekivanju sudbine koju im je namijenio otmičar.ne mogu ni za misliti koji je to osjećaj kad suputan ležiš na stolu i prisiljen si igrati po pravilima otmičara što je jezivo mučenje. 

Istražitelji su se također našli ogoljene privatnosti  te smo sa niima proživljavali njihove obiteljske drame, no vrijeme je da prestanem previše otkrivati jer vi ste na redu da sami otkrijete što se točno događa i kakve će sve situacije proživjeti likovi ovog jezivog trilera.

                                          "Čim ljudi okrenu leđa, priroda preuzima inicijativu"...

                               "Kako god okreneš, vrijeme nam je na ovom svijetu ograničeno. 

                                    Zašto ga onda ne bismo iskoristili najbolje što možemo? 

                             Zašto ne bismo živjeli svaki dan kao dan kao da nam je posljednji?"

                                                 Nikad neću voljeti drugog

                                                 Nikad moje srce neće kucati za drugog

                                                 Samo za tebe i ni za kog više

                                                 Sve dok živim i kad otputujem u vječnost

                                                 Uskoro ćeš opet biti potpun, kao i ja

                                                 Tamo ćemo se ponovno sresti

                                                 To ti obećavam  

   Stefan Ahnhem švedski je scenarist i pisac koji autorski stil gradi stapajući napet i mračan ugođaj svojstven nordijskom noiru s kinematografskim kvalitetama pisanja scenarija. Dosad je objavio četiri romana iz serije o policijskom inspektoru Fabianu Risku koji su mu donijeli brojne nagrade i odveli ga u vrh svjetskih uspješnica: nacionalnu nagradu Crimetime Specsavers Award za njegov prvijenac Žrtva bez lica (Offer utan ansikte, 2014.) te MIMI Award za najbolji kriminalistički roman u Njemačkoj za Deveti grob (Den nionde graven, 2016.).  

                                                     

                                               

                                               

                                                         

                                      PLANINA STRAHA

Autor: Agustin Martinez

Prevoditeljica: Silvana Roglić

Izdavač: Znanje

Ocjena: 4/5****

 "Dvije jedanaestogodišnje djevojčice, Ana i Lucía, nestale su na povratku iz škole u Monteperdidu, izoliranom selu okruženom surovom prirodom u brdovitim Pirenejima. Nakon opsežne potrage i neuspješnih pokušaja lokalne policije u pronalaženju bilo kakvog traga, slučaj nije riješen, a stanovnici mjesta i dalje su obilježeni tragedijom.

 Pet godina poslije dogodila se prometna nesreća – u klancu nedaleko od Monteperdida pronađena je Ana kao putnica u slupanom automobilu i s ozbiljnim ozljedama glave. Započinje utrka s vremenom u spašavanju Lucíje, druge nestale djevojčice. U mjesto stižu mlada policijska inspektorica Sara Campos i njezin šef Santiago Baín kako bi pomogli lokalnoj policiji, a slučaj nestalih djevojčica ponovno se otvara. Tko je nastradali muškarac koji je upravljao autom u kojem je pronađena Ana i je li on oteo djevojčice?       A što je s Lucíjom? Odgovori na ova pitanja skrivaju užasne događaje koje će neki stanovnici Monteperdida grčevito pokušavati zadržati u tajnosti…

Dugo nisam čitala tako teški triler od kojeg su me prolazili trnci,i neugoda, posebno me pogodi kad su djeca žrtve i zaista teško čitam takve  priče, tako da sam Planinu straha čitala sa knedlom u grlu.

Autor vješto manipulira umom čitatelja kojeg na vodi na različite tragove, navodi nas na više mogućih počinitelja i mogućnosti razvoja događaja koji su se dogodili prije pet godina.

Teškom mukom sam pročitala ovaj triler, nikako da dođem do kraja da  konačno shvatim i otkrijem što se zapravo dogodilo i iz kojeg razloga. 

Sam kraj je svakako šokantan i nimalo očekivan, no puno govori o ljudskom umu koji je u mogućnosti zavaravati ponajprije sebe samog i naravno ljude oko sebe. A krivac je vrhunski manipulator koji mirno gleda  bol za djecom i skriva mračnu tajnu onog što je učinio.

Svatko tko krene čitati Planinu straha mora znati da kreće na jedan težak put gdje će iz stranice u stranicu doživljavati teške trenutke, a ni kraj ne donosi olakšanje, već je  šokantan i totalno neočekivan. 

Za Santiaga, žalovanje kad  umre neki član obitelji uvijek ima sebičnu notu. Kad netko izgubi oca, majku, prijatelja, izgubi i dio svojeg života: onoga kojeg je on bio svjedokom. Onaj dio života proveden uz njega i koji samo taj pokojnik može ispričati.

"Moramo živjeti okruženi obitelji. Ostale životinje to čine radi zaštite, jer su u stadu teži plijen. naša najveća razlika počiva u tome što čovjek može ispričati svoj život. Svoju priču. Ali ne može ako je sam."

Agustín Martínez (1975.) španjolski je scenarist i pisac. Diplomirao je dramaturgiju na Sveučilištu Complutense u Madridu. Radio je u marketinškoj industriji prije nego što se u potpunosti posvetio pisanju. Autor je brojnih scenarija za kratke filmove i televizijske serije. Roman Planina straha (Monteperdido, 2015.) njegov je književni prvijenac po kojem je već snimljena i TV-serija. 

Knjige u srcu

                              U KRILU LAVA

Autorica: Božana Glavan

Izdavač:  Web knjižara Redak

Ocjena:   4/5****

Godina je 1675., vrijeme primirja između mletačko – osmanskih vojnih snaga u Dalmaciji iza Kandijskoga rata.     Nin je sa svojim okrugom jedini dalmatinski grad koji se u tom trenutku nalazi na sjecištu triju granica jakih političkih sila: Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva. Bez stanovnika, razrušen te izložen čestim neredima na obližnjoj granici, grad će se iza rata početi obnavljati zaslugom tek jedne ninske plemićke obitelji i ninskoga biskupa.

Priča je to o procesu gubitka samostalnosti jednoga grada u 17. stoljeću koji je, od vladarske prijestolnice u ranome srednjem vijeku, postao tek utvrda za obranu od Osmanlija.

"U krilu lava"  je povijesni roman smješten u vrijeme mletačko - osmanskih razviranja, na području Nina koji od kraljevskog grada postane tek utvrda za obranu od osmanijskih napada. 

Priča je isprepletena stvarnim događajima, ali i djelomice izmišljenom fikcijom koju je formirala talentirana autorica Božena Glavan.

Pružila nam se nevjerovatna mogućnost da se na kratko vratimo u prošlost i osjetimo kako se nekad živjelo na području Dalmacijie odnosno Nina i okolice.

Sasvim drugačiji svijet u kojim su jedni borili za prevlast, a drugi se trudili obnavljati i vraćati stare vrijednosti.

U ovoj povijesnoj priči upoznajemo obitelj Vitanović - Magdalenu i Petra koji se nakon privremnog boravišta u Zadru odlučuju vratiti i obnavljati razrušeni Nin uz pomoć ninskog biskupa Grassija, naravno to ne prolazi bez problema i pojedinih sukoba.

Susrećemo se i sa lijepom ljubavnom pričom sluškinje Marije i cvjećara Marka koji pokušavaju naći svoj komadić sreće u teškim vremenima koje su neimnovno zahvatili tadašnji poredak plemićke vlasti.

"U krilu lava" svakako vrijedi pročitati jer naša povijest ne smije biti zaboravljena i potreban nam je taj bljesak prošlosti, jer kroz ovu knjigu dobijemo uvid u vrijeme kad je postojalo plemstvo, koje je imalo prava i povlastice, dok oni koji su radili za njih većinom su bili roblje i nisu imali ništa, pa ni svoju slobodu  jer njome su upravljali gospodari za koje bi bili prisiljeni raditi. 

Svijet u današnje vrijeme nije tako loš kao što mislimo, jer imati slobodnu volju i raditi po svojim željama je blagoslov koji ondašnji ljudi nisu imali.

I na kraju samo da kažem da žalim što priča nije duža odnosno opširnija da naš put kroz osmanijsku prošlost lijepog gradića Nina potraje malo duže pa je zato i ocjena mrvicu manja, što mogu kad si volim komplicirati život sa dužim pričama za koje kažem "nikad stići do kraja". U svakom slučaju ostaje nam nada da će nas talentirana autorica iznenaditi sa nekom novom povijesnom pričom u kojoj ćemo uživati. 

"Svako moderno društvo je uspješno ako se ne zaboravlja prošlost!"

Reći ću ti što sve znam,

Ministrel vielle ja sam,

Sviram gajde i frulu

I harfu, i organistrum,

I  srcem svim

na psaltiru i na roti,

dobro melodiju pratim.

Tako su naime, pjevali trubaduri na dvorovima vlastelina.

                    

Bilješka o autoru/autorici:

Autorica knjige Božena Glavan doktorica je povijesnih znanosti. U stručnim časopisima za povijest redovito objavljuje radove za razdoblje ranoga novog vijeka (16. - 18. st.). Ovo je, međutim, prvi njezin roman povijesne fikcije, temeljen na stvarnim događajima o kojima je podatke prikupila iz arhivskih izvora